Prikaz novog Zakona o opštem upravnom postupku

U skladu sa tendencijom usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnim sistemom Evropske unije, donet je i novi Zakon o opštem upravnom postuku (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2016). Narodna skupština Republike Srbije usvojila ga je 29. februara 2016.godine, stupio je na snagu 09. marta 2016. godine, dok je u punoj meri počeo da se primenjuje 01. juna 2017. godine.

Promene koje su uvedene trebalo bi da unaprede efikasnost, delotvornost i zakonitost rada cele države, njenih organa i javne uprave. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na najvažnije novine ovog zakona.

Uvedene su neke izmene i u sama osnovna načela zakona.

Načelo zakonitosti i predvidivosti (čl. 5.) – Kad je u pitanju ovo načelo, ono što je novina jeste predvidivost, koaj podrazumeva da organi prilikom postupanja u upravnoj stvari moraju voditi računa i o ranijim odlukama donetim u istim ili sličnim upravnim stvarima. Radi se o konkretizaciji ustavnog načela jednakosti građana pred zakonom i ustavne odredbe kojom se garantuje jednaka zaštita prava pred organima vlasti. Ovo je znači da građani mogu da se oslone na ujednačenu praksu dok će svako odstupanje morati dodatno da obrazlože.

Načelo pomoći stranci (čl. 8.) – Ovo načelo je postojalo i u starom zakonu, ali su mu dodati novi stavovi. Organ mora po  službenoj dužnosti voditi računa da neznanje i neukost stranke ne bude na njenu štetu. Organ ima obavezu da stranke (ili druge učesnike u postupku) obavesti o mogućem ostvarenju nekog njihovog prava ili interesa, kao i o promeni nekog merodavnog propisa od značaja za konkretnu upravnu stvar.

Načelo delotvornosti i ekonomičnosti postupka (čl. 9.) – Ovaj član predstavlja jednu od najvažnijih novina i podrazumeva dužnost organa da sam pribavi  podatake o kojima službene evidencije vode organi javne vlasti. Što podrazumeva da organ od stranke može da zahteva samo podatke koji su neophodni za njenu identifikaciju i dokumente koji potvrđuju činjenice o kojima se ne vodi službena evidencija, a ono što je novina jeste da je predviđena I prekršajna odgovornost ovlašćenog službenog lica u organu koje zahteva od stranke da dostavi podatke koji se vode u službenim evidencijama.

Kada je u pitanju upravno postupanje, jedna od novina u zakonu jeste da je sada tačno preciziran predmet upravnog postupka. U ranijem zakonu pojedinačni predmeti (upravni akti), bili su definisani samo u Zakonom u upravnim sporovima, što je dovodilo do nedoumica u praksi te su sudovi često morali da tumače u svakom konkretnom slučaju da li je neki akt upravni ili ne. Osim upravnog akta, uvode se i novi, te se proširuje predmet upravnog postupka: garantni akt, upravni ugovor, upravna radnja, pružanje javnih usluga.

Što se tiče osnovnih pravila postupka jedno od bitnijih novina jeste uvođenje instituta jednistvenog upravnog mesta, koji doprinosi postizanju organizacije i koncentracije svih usluga na jednom mestu. Radi se o pravnom osnovu koji omogućava organima da spajaju više povezanih događaja radi ostvarivanja prava (npr. rođenje deteta, ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja itd.), kao i povezivanje više prava u slučaju da o njima odlučuje isti organ. Što znači da će sada, umesto vođenja više različitih postupaka, biti moguće voditi jedan postupak, pred, jednim organom, prilikom čega će se  podnositi jedan zahtev i dobijati jedno rešenje. Novina je i mogućnost lica sa invaliditetom da opšte i prate tok postupka preko tumača ili na drugi odgovarajući način.

Takođe, uvedena je i mogućnost elektronskog opštenja, što je novina koja bi tek trebala da dobije veću upotrebu u skorijoj budućnosti, a u vezi sa tim predviđena je obaveza za organ da objavljuje na svojoj web stranici obaveštenja. o mogućnosti elektronskog opštenja između organa i stranke, o tome da se organu podnose elektronska dokumenta i da ih organ upućuje stranci, i sl.

Novinu kada je u pitanju prvostepeni postupak predstavlja razlikovanje načina i trenutka pokretanja postupka. Uzima se da je postupak pokrenut zahtevom stranke kad organ taj zahtev primi.  Postupak koji se pokreće po službenoj dužnosti, a u interesu je stranke, smatra se da je pokrenut kad organ preduzme bilo koju radnju radi vođenja postupka. U slučaju pokretanja postupka po službenoj dužnosti, koji nije u interesu stranke, smatra se da je pokrenut kad je stranka obaveštena o aktu o pokretanju postupka. Razlozi za uvođenje ovakvog rešenja su zaštita interesa stranaka, njihovog prava na izjašnjavanje, kao i eknomičnosti postupka.

Zahtev se više ne odbacuje zaključkom nego rešenjem kao što je to i u drugim pitanjama kada se odlučuje o procesnim pitanjima. Rešenje se može osporavati žalbom ili tužbom za razliku od zaključka koji se ne može osporavati neposredno. U slučaju prekida i obustave postupka sada se donosi procesno rešenje.  Rešenjem se ne odlučuje više samo u upravnoj stvari, već se donose i procesna rešenja, kod odbacivanja zahteva, odbacivanja žalbe ili prigovora, obustave postupka, prekida postupka.

Još jedna od bitnijih novina jeste obaveza organa da pribavi podatke po službenoj dužnosti, o svim činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, a koji su neophodni za odlučivanje. U slučaju da  službenu evidenciju vodi drugi organ, organ koji vodi postupak je dužan da hitno zatraži podatke, a  organ od koga su podaci zatraženi je dužan da ih ustupi u roku od 15 dana, ako nije drugačije propisano. Ukoliko se traženi podaci mogu dobiti i elektronskim putem, dostavljaju se u najkraćem roku. Propisano je da je pružanje podataka iz službenih evidencija besplatno, a suprotno postupanje podleže prekršajnoj odgovornosti

Novo pravno sredstvo predstavlja prigovor. Prigovor se izjavljuje, odnosno podnosi subjektu, rukovodiocu organa, protiv upravnog postupanja , koji ne predstavljaju upravni akt. To znači da se njime ispituje zakonitost i celishodnost upravnih postupanja, kao i da se obezbeđuje zaštita od napravilnosti u njihovom preduzimanju i sprovođenju, a koja do sada nije postojala. O prigovoru se odlučuje rešenjem i on se kasnije može pobijati redovnim pravnim sredstvima.

Kada je u pitanju žalba, novinu predstavalja obaveza prvostepenog organa, ukoliko ne odbaci žalbu, ne poništi pobijano rešenje, niti udovolji žalbenom zahtevu, da pored spisa predmeta, odgovora protivne stranke na žalbu, pošalje i svoj odgovor na žalbu. Ova novena će dovesti do ubrzanja postupka jer će prvostepeni organ morati da analizira činjenice iz žalbe kao i da je argumentuje. Novinu predstavlja i odricanje od prava na žalbu a takođe i nemogućnost opoziva tog odricanja., a opet sve u cilju ubrzanja postupka i dobijanja konačnog i pravosnažnog upravnog akta, odnosno rešenja.

Kada su u pitanju posebni slučajevi uklanjanja i menjanja rešenja, ponavljanje postupka je jedno od vanrednih pravnih sredstava, koja se mogu izjaviti protiv rešenja koje je konačno, a koje se nije moglo pobijati žalbom. Svi slučajevi ponavljanja postupka su predviđeni Zakonom, a jedan od novih slučajeva je i ako je Ustavni sud, u istoj upravnoj stvari, u postupku po ustavnoj žalbi, utvrdio povredu ili uskraćivanje ljudskog ili manjinskog prava i slobode zajemčene Ustavom, a istovremeno nije poništio osporeno rešenje, kao i ako je Evropski sud za ljudska prava u istoj upravnoj stvari naknadno utvrdio da su prava ili slobode podnosioca predstavke povređena ili uskraćena. Kada je u pitanju ukidanje rešenja, nove odredbe predviđaju da je drugostepeni organ ili nadzorni organ, ili ako oni ne postoje-organ koji je doneo prvostepeno rešenje, dužnan da na zahtev stranke ili po službenoj dužnosti, ukine rešenje u celini ili delimično u zakonom predviđenim situacijama.

Sa obzirom na sve gore navedeno, novi zakon treba da omogući:

  • Pojednostavljenje i ubrzanje upravnog postupka
  • Smanjenje troškova za njegove učesnike
  • Modernizaciju procesa
  • Zaštitu interesa građana i pravnih lica u upravnom postupku

Tekst novog Zakona možete preuzeti ovde:

ZAKON O OPŠTEM UPRAVNOM POSTUPKU

Comments are closed.